Prva arhivska ustanova u BiH i član Međunarodnog arhivskog vijeća

telefon / fax: + 387-33-206-492
e-mail: info@arhivbih.gov.ba
Reisa Džemaludina Čauševića 6, Sarajevo

Adresa

Arhiv Bosne i Hercegovine se nalazi u zgradi Predsjedništva BiH.

Potreba za novom zgradom za organe uprave u Sarajevu nametnula se veoma brzo po austro-ugarskom zauzeću Bosne i Hercegovine, jer su organi uprave radili u neuvjetnim starim prostorima na nekoliko različitih lokacija.

Za izgradnju ove zgrade preporučen je Josip Vancaš, hrvatski arhitekt koji je imao ured u Beču. Pozvan na ovaj posao, ovaj arhitekt je svoj ured preselio u Sarajevo, gdje će inače izgraditi mnoge reprezentativne objekte u ljepoti ovog grada (od nekih izdvojimo: vakufsku zgradu, Ajas pašin dvor, Isabegovo kupatilo, Seminar i crkvu u Novom Sarajevu, Grand hotel (Zemaljsku banku), biskupsko sirotište, zgradu glavne pošte na Obali Kulina bana, Katedralu Srca Isusovog, pravosudnu palaču odnosno zgradu Univerziteta, niz škola i veliki broj stambenih zgrada...). U karijeri je ostavio 230 projekata visoke gradnje.

Za izgradnju sarajevske Katedrale i zgrade Zemaljske vlade, 1889. godine odlikovan je viteškim križem Franje Josipa I. 1898. odlikovao ga je i papa Leo XIII viteškim križem Sv. Georga. Na izložbama u Parizu, Budimpešti, Zagrebu i Osijeku dobio je vrijedna priznanja. Obnašao je dužnosti službenog zastupnika civilnih arhitekata, šefa općinskog građevinskog odbora, učitelj slobodnog crtanja. Jedan je od osnivača Tehničkog kluba, osnivač Muškog pjevačkog društva. Bio je i saborski zastupnik.

Radovi na izgradnji zgrade zvanično su otpočeli 19. marta 1884. godine, a svečano otvorenje ove zgrade uslijedilo je u novembru 1885.

 

 

 

 

 

Stranica iz registra s popisom predmeta koji se odnose na izgradnju zgrade Predsjedništva, 1885. godin

Od toga dana, svi su vrhovni organi vlasti u BiH do osnutka Državnog arhiva, stolovali u ovoj zgradi. Tako su i njihovi spisi, današnja arhivska građa, ostajali pohranjeni u prostranim podrumskim prostorima zgrade. Uslijed te činjenice i Arhiv BiH je smješten u ovu zgradu.

Kroz razvoj naše arhivske službe, posebna, namjenska zgrada arhiva bila je redovito jedan od prioriteta. Veoma brzo došlo se do shvaćanja o potrebi arhivske zgrade za Državni arhiv BiH, kao jedinom adekvatnom dugoročnom rješenju. U Perspektivnom planu razvitka prosvjete i kulture u BiH za period 1957-1961. godine, predviđena je bila izgradnja zgrade za Državni arhiv. Odobrena je i lokacija za gradnju, u neposrednoj blizini Zemaljskoga muzeja. Novim perspektivnim planom ulaganja, za period 1961-1965. godine ponovno se veoma ambiciozno pristupilo pitanju arhivskih objekata u republici.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, zgrada za Arhiv BiH projektirana je zajedno sa zgradom Narodne i Univerzitetske biblioteke. Autor idejnog rješenja bio je poznati sarajevski arhitekt Ivan Štraus. Ovaj ansambl bio je projektiran na Marijin Dvoru, između rijeke Miljacke i današnjih ulica Kotromanića, Hiseta, Trg Bosne i Hercegovine. Od ukupne površine od 28,170 m², za Arhiv BiH predviđeno je bilo 7,700 m². Plato između dvaju objekata trebao se zvati forum Ive Andrića, te je na istome trebalo smjestiti i skulpturu bosanskoga nobelovca, jednoga od prvih ljudi koji su u Arhivu Bosne i Hercegovine koristili arhivsku građu, a koji je značajan novčani iznos od Nobelove nagrade poklonio Narodnoj biblioteci, odnosno bibliotekama u BiH.

Pismo Ive Andrića, kojim polovicu iznosa Nobelove nagrade poklanja bibliotekama BiH, 17. aprila 1962. godine, sačuvano u fondovima Arhiva BiH.

Pri projektiranju, vodilo se računa o spremišnom prostoru za arhivsku građu, prijem i obradu arhivske građe, te stalnom i povremenom prezentiranju arhivske građe javnosti. Sav spremišni prostor trebao je biti izdignut od tla, klimatiziran, s optimalnim uvjetima za arhivsku građu. Posebne vrste arhivske građe (mikrofilmovi, filmovi i drugo) bili bi pohranjeni na posebno mjesto. U prostoru je bio predviđen i prostor za kino-projekcije, i to za 150 ljudi, obzirom da je u to vrijeme Arhiv BiH vodio računa o filmskoj građi u BiH, odnosno organizirao Kinoteku. Za transport arhivske građe do uposlenih arhivista, predviđen je bio poseban lift. Čitaonica je bila predviđena za 30 ljudi, posebne kabine za mikrofilm, sa specijalnim osvjetljenjem, tonskom trakom i pisaćim strojem. U sklopu Arhiva BiH također su predviđene mikrofilmska, laboratorija za konzervaciju i restauraciju. Ovaj projekt, međutim, nikad nije realiziran.