Prva arhivska ustanova u BiH i član Međunarodnog arhivskog vijeća

telefon / fax: + 387-33-206-492
e-mail: info@arhivbih.gov.ba
Reisa Džemaludina Čauševića 6, Sarajevo

Stručno obrazovanje

Obrazovanje kadrova za arhivsku djelatnost spada u jedan od najvećih problema arhivske službe u Bosni i Hercegovini. Arhivska služba u Bosni i Hercegovini nikad nije bila popunjena s dovoljno osposobljenog kadra. Arhivistika nikad nije na zadovoljavajući način ušla u nastavne programe (srednje i visoke spreme).

1950. godine, u Dubrovniku (Hrvatska) održan je bio sedmomjesečni tečaj, koji je ocijenjen prvim pokušajem da se u bivšoj jugoslavenskoj državi formiraju kvalificirani stručnjaci za arhivsku službu. Taj tečaj polazili su i arhivski radnici iz Bosne i Hercegovine. Gradivo ovog tečaja, osim arhivistike, obuhvaćalo je latinsku i ćirilsku paleografiju, diplomatiku, kronologiju, sfragistiku, heraldiku, te latinski i talijanski jezik, razvoj državnog i pravnog uređenja zemalja bivše Jugoslavije, dijalektički i historijski materijalizam, političku ekonomiju i historiju naroda Jugoslavije. To gradivo je u osnovi ostalo polazište za obrazovanje arhivskoga kadra i stručne ispite.

1952. godine u Beogradu je pokrenut viši arhivistički tečaj, koji je u predstojećem periodu prerastao u stalan tečaj. Iz Bosne i Hercegovine, ovaj tečaj završilo je 14 djelatnika (6 za arhiviste i 8 za arhivske tehničare).

Pri Arhivu Bosne i Hercegovine, u socijalističkom periodu održavani su ispiti.

Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu sporadično su se održavala predavanja iz arhivistike, i to uglavnom u sklopu kolegija pomoćnih historijskih znanosti.

DSC02403.gif Jedini školski sustav obrazovanja arhivskoga kadra u BiH bilo je srednjoškolsko usmjerenje pri Prvoj gimnaziji u Sarajevu. koje je započelo 1981. godine.

Nastava je bila organizirana tako da se u trećem razredu stječu znanja općih pojmova iz arhivistike, dok se u četvrtoj godini učilo nešto više o obradi građe, informativnim pomagalima, osnovama pomoćnih historijskih znanosti, te uredsko poslovanje, restauracija i informatika. Za devet godina rada ovog usmjerenja, zaključno sa školskom 1989/90. godinom obrazovano je 26 manipulanata i 146 tehničara, no stvarni rezultati nisu bili zadovoljavajući, jer se veoma mali broj učenika uposlio u registraturama.

Poboljšanja u kadrovskoj problematici je donio Samoupravni sporazum o stručnim zvanjima u arhivskoj službi SRBiH iz 1975. godine, koji je u nedostatku redovitoga obrazovanja bio osnovom za utvrđivanje kadrovske slike. Na osnovi ovog sporazuma do 1991. stručna zvanja steklo je 55 djelatnika.

Izuzetnu ulogu u osposobljavanju i obrazovanju kadra u BiH ima Društvo arhivskih radnika, kroz godišnja savjetovanja arhivskih radnika BiH.

Danas u Bosni i Hercegovini zvanja se stječu putem polaganja stručnih ispita. Ove komisije za sad su organizirane na entitetskoj razini, te u nekoliko kantona u Federaciji.