Prva arhivska ustanova u BiH i član Međunarodnog arhivskog vijeća

telefon / fax: + 387-33-206-492
e-mail: info@arhivbih.gov.ba
Reisa Džemaludina Čauševića 6, Sarajevo

Međunarodni Okrugli stol na temu „ Dokumenti Prvog svjetskog rata - ratni zarobljenici i repatrijacija u europskim arhivima“, Moskva, 13.-14. lipanj 2017. godine

13.06.2017. - Međunarodni Komitet Crvenog Križa, u suradnji sa Federalnom Arhivskom Agencijom (Ruske Federacije) organizirao je 13. i 14. lipnja 2017. godine u Moskvi, u prostorijama „Humanitarium centra“, okrugli stol na temu „ Dokumenti Prvog svjetskog rata - ratni zarobljenici i repatrijacija u europskim arhivima“. Nazočni su bili predstavnici glavnog sjedišta ICRC u Ženevi, ICRC za Rusku Federaciju, Bjelorusiju i Moldaviju, Federalne Arhivske Agencije (Ruske Federacije), državnih Arhiva Bjelorusije, Ruske Federacije, Bugarske, Mađarske, Moldavije, Italije, Slovenije, Poljske, Finske i Bosne i Hercegovine. Pored predstavnika državnih Arhiva, u radu su sudjelovali i predstavnici arhivskih institucija iz Ruske Federacije - Vojnog Arhiva iz Moskve, Centralnog državnog Arhiva i Arhivskog Komiteta iz Petrograda, državnog Arhiva za film i fotografiju iz Krasnogorska, te Ruskog povijesnog društva i Ruskog vojno-povijesnog društva. Nakon pozdravnog govora, gospodin Magne Barth, šef regionalne delegacije ICRC govorio je o osnivanju Crvenog Križa, njegovoj ulozi u Prvom svjetskom ratu i skrbi za zarobljenike. Predstavio je web sajt https://grandeguerre.icrc.org/ na kome se može vršiti pretraga podataka evidentiranih vojnih i civilnih zarobljenika. Učesnici Okruglog stola iznijeli su podatke o količini i vrsti relevantne građe u svojim arhivima, njenom stanju i pristupačnosti za istraživanje. Mogli su se čuti podaci o procentualnim gubicima u odnosu na ukupan broj stanovnika, dokumentirana svjedočanstva o teškim uslovima na frontu i pozadini, zbirkama fotografija i mapa iz tog perioda. Poseban osvrt bio je na uslove života u logorima i spiskove zarobljenika. Prezentirana su različita softverska rješenja i baze podataka koje se koriste kako bi se olakšala pretraga digitaliziranog materijala. U svom izlaganju, kao predstavnik Arhiva Bosne i Hercegovine, arhivist/informatičar Domazet Siniša, nakon uvoda o Arhivu, upoznao je nazočne o najrelevantnijim fondovima vezanim za Prvi svjetski rat, značaju Arhiva za izučavanje Sarajevskog atentata, spiskovima interniraca i dezertera i planovima za njihovu digitalizaciju. Zaključeno je da iako je period Prvog svjetskog rata relativno dobro istražen, postoji još dosta materijala koji je potpuno nepoznat kako široj, tako i užoj stručnoj javnosti. Na polju digitalizacije još predstoji velik posao, s obzirom da je skenirano tek negdje oko 20% građe. Pokrenuta je ideja o objedinjavanju spiskova u zajedničkoj bazi podataka Crvenog Križa i o većoj suradnji da crkvama i privatnim arhivima na prikupljanju podataka. Sutradan su učesnici Okruglog stola posjetili Vojno-povijesni arhiv Ruske Federacije, gdje su imali priliku da se upoznaju sa bogatom poviješću kako samog zdanja, tako i fondova koji se u njemu čuvaju.