Прва архивска установа у БиХ и члан Међународног архивског вијећа

telefon / fax: + 387-33-206-492
e-mail: info@arhivbih.gov.ba
Reisa Džemaludina Čauševića 6, Sarajevo

Arhivski fondovi i zbirke

Arhivska građa dio je naše i svjetske kulturne baštine i državno je dobro od općeg interesa i značaja. Arhivska i registraturna građa zaštićena je bez obzira na to u čijem je vlasništvu ili posjedu, te da li je registrirana ili evidentirana.

Arhivskom građom smatraju se zapisi ili dokumenti (pisani, štampani, crtani, slikovni, zvučni ili na drugi način zabilježeni), koji imaju zakonsku, upravnu, informativnu, kulturnu, umjetničku ili historijsku vrijednost, koje su stvorile ili primile fizičke ili pravne osobe, javne ili privatne službne, ustanove ili privredni subjekti u obavljanju svoje djelatnosti.

Arhivska građa nastaje odabiranjem iz registraturne građe. Registraturnu građu čini cjelina zapisa ili dokumenata nastalih ili primljenih djelovanjem i radom pojedine pravne ili fizičke osobe.

Arhivska građa nastala djelovanjem i radom pojedine pravne ili fizičke osobe čini cjelinu (arhivski fond) i u principu se ne može dijeliti.

Bosanskohercegovačko arhivsko zakonodavstvo razlikuje dvije kategorije arhivske građe: javnu i privatnu arhivsku građu.

Javna arhivska građa nastala je ili nastaje djelatnošću:

  • organa vlasti i ustanova državne uprave;
  • entitetskih, kantonalnih-županijskih i drugih regionalnih ili lokalnih zajednica;
  • javnih ustanova, privrednih subjekata i građansko-pravnih osoba, na koje je prenesen dio ovlaštenja.

Javna arhivska građa ne može prijeći u privatno vlasništvo.

Javna arhivska građa predaje se nadležnom arhivu u roku koji u pravilu ne može biti duži od 30 godina od njenog nastanka.

Privatnom arhivskom građom smatra se arhivska građa nastala djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba, ukoliko nije nastala u obavljanju javnih ovlasti ili u obavljanju javne službe i ako nije u državnom vlasništvu.

 

 

 

 

 

 

 

 

Arhivska građa u Arhivu Bosne i Hercegovine pohranjena je u fondovima i zbirkama.

Fond je organska cjelina arhivske građe nastala djelovanjem jedne pravne ili fizičke osobe.

Zbirka je skup dokumenata, nastao prema interesima sakupljača ili prema zajedničkim karakteristikama tih dokumenata.

Arhiv dolazi u posjed građe službenim preuzimanjem od državnih tijela i ustanova, otkupom, poklonom ili pohranom (depozit). U slučaju pohrane deponent zadržava vlasnička prava i može po isteku ugovorenog roka uzeti pohranjenu građu.

Dostupnost i korištenje arhivske građe u Arhivu BiH, osim Zakonom o arhivskoj građi i Arhivu BiH, regulirani su Pravilnikom o korištenju arhivske građe te Pravilnikom o radu čitaonice.

Prvi cjelokupni pregled arhivske građe u Bosni i Hercegovini publiciran je 1981. godine u   okviru edicije Arhivski fondovi i zbirke u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Mnogo značajnija publikacija je Vodič Arhiva Bosne i Hercegovine, objavljena 1987. godine, a dopune za ovaj vodič objavljene su u 32. broju Glasnika arhiva i Društva arhivskih radnika, 1993. godine.